O Nama
Staro Lanište, selo asurdžijaNiko u Starom Laništu ne zna ni ko je bio prvi asurdžija, ni od kada datira ovaj zanat. Kažu da najverovatnije postoji od kada i samo selo. Procvat je doživeo pedesetih godina prošlog veka, jer gotovo nije bilo porodice koja se nije bavila ovim zanatom. U dugim hladnim zimama svi članovi domaćinstava sedeli bi pored vatre i pravili cegere ili bi tkali asure na prilično jednostavnim razbojima. Jula i avgusta sekli bi i sušili ševar, dovozili bi ga kod kuće, a od decembra do marta naredne godine, kada bi predahnuli od poljoprivrednih poslova, cepkali bi ševar i od njega pravili zembilje.
Od osušenog i posebno pripremljenog ševara na posebnim razbojima su se vekovima proizvodili različiti proizvodi za upotrebu u sopstvenom domaćinstvu i prodaju na pijacama od Subotice do Skoplja.
Među mlađim asurdžijama iz Starog Laništa je Ljiljana Vulić, koja jedina u Pomoravskom okrugu ima sertifikat za ovu delatnost i registrovanu asurdžijsku radnju "Asura". Puna pozitivne energije i radnog elana, ona veruje da će ovaj materijal ponovo postati popularan jer je prirodan, a stvari koje se prave od njega trajnije su od istih koje se prave od drugih materijala. |
Izrada asura, zembilja i drugih proizvoda se zbog fizički teškog posla i male zarade u Srbiji uvek smatrala sporednim zanimanjem, tako da je prema istorijskim podacima broj asurdžija u opadanju još od kraja 19. veka. Staro Lanište u okolini Jagodine ima tradiciju u asurdžijskom zanatu još od vremena Osmanlija. Meštanima Starog Laništa je uzgajanje branje i prerada rogoza oduvek bila dopunska delatnost, pre svega zbog toga što ševar raste u blizini Laništa na močvarnom tlu pored Velike Morave. Čitave porodice su se angažovale na sejanju, seči, vezivanju u snoplje i višenedeljnom sušenju ševara.
|